Velika solarna oluja pogodila je Zemlju i prijeti mogućim poremećajima u radu satelita, elektroenergetskih mreža i telekomunikacijskih sistema.
Geomagnetna oluja koja je u toku sada je "ekstremna" ili nivoa 5 od 5, objavio je Svemirski centar za predviđanje vremena. Ovo je prva oluja nivoa G5 od oktobra 2003. godine, piše Index.hr.
Ono, uvjetno rečeno, dobro, ali, sasvim sigurno, lijepo što je donijela jeste zapanjujuća aurora borealis koja se mogla vidjeti širom svijeta, pa tako i u BiH.
Kako je i najavljivano, u petak je krenulo nekoliko koronalnih eksplozija (CME) - izbacivanje plazme i magnetnih polja sa Sunca. Američka Nacionalna uprava za okeane i atmosferu (NOAA) kaže da se snažnije geomagnetne oluje očekuju i tokom vikenda.
Kako zbivanja na Suncu utječu na Zemlju
Aktivnost Sunca raste i opada u ciklusima od oko 11 godina. Tokom solarnih maksimuma dolazi do povećanja učestalosti dviju solarnih pojava - solarnih bljeskova i koronalnih izbačaja mase (CME) - koje uzrokuju iskrivljenja u Sunčevim magnetskim poljima.
Solarni bljeskovi uključuju velike količine energije koja se emitira u obliku elektromagnetskog zračenja. Iako putuju brzinom svjetlosti tako da do Zemlje stižu za oko 8 minuta, oni djeluju samo na gornje slojeve atmosfere, posebno ionosferu, uzrokujući poremećaje u satelitskoj komunikaciji i GPS-u. No oni ne predstavljaju prijetnju za zemaljsku komunikaciju niti drugu infrastrukturu.
Koronalni izbačaji mase uključuju lansiranje električno nabijene Sunčeve tvari i pratećeg magnetskog polja u svemir. Ti oblaci magnetskih čestica do Zemlje mogu putovati od 13 sati do 5 dana.
One ne mogu prodrijeti u atmosferu i direktno utjecati na ljude, međutim, interagiraju s magnetskim poljem Zemlje i induciraju snažne električne struje na površini Zemlje koje mogu poremetiti te čak uništiti različite tehnologije. To će se dogoditi samo ako se Zemlja slučajno nalazi na putanji CME-ova te posebno ako je njihov magnetizam usmjeren protivno smjeru Zemljinog magnetskog polja.
Postoje rizici, ali nema prave prijetnje
Prognostičar svemirskog vremena Šoun Dal (Shawn Dahl) kaže da su svi infrastrukturni operateri unaprijed o ovome obaviješteni te da su u koordinaciji sa satelitskim operaterima, telekomunikacijskim operaterima i ljudima koji se brinu za održavanje elektroenergetskih mreža.
Američka federalna administracija za avijaciju je navela da "ne očekuje nikakve značajne utjecaje na nacionalni sistem zračnog prostora zbog potencijalne geomagnetne oluje".
Za razliku od solarnih baklji, koje do Zemlje stignu brzinom svjetlosti za oko osam minuta, koronalne eksplozije putuju sporije.
Metju Ovens (Matthew Owens), profesor svemirske fizike na Univerzitetu u Readingu, rekao je za AFP da će se efekti ovoga uglavnom osjetiti na sjevernim i južnim geografskim širinama. Koliko će se proširiti dalje, ovisit će o konačnoj snazi oluje.
Fluktuirajuća magnetna polja povezana s utjecajem geomagnetnih oluja induciraju struju u dugim žicama, poput dalekovoda, što potencijalno može dovesti do nestanka struje. Riziku su izložene i svemirske letjelice zbog visokih razina radijacije, iako Zemljina atmosfera sprečava da to stigne do nas.
Ovu oluju pomno prati i Bajdenova administracija, objavila je Bijela kuća.
Najjači CME dogodio se 1859. godine
Najjača dosad geomagnetna oluja u povijesti dogodila se 1859. godine i poznata je kao Karingtonov događaj, nazvana po britanskom astronomu Ričardu Karingtonu (Richard Carrington).
Ovaj kataklizmični CME stigao je do Zemlje za samo 17,6 sati, uzrokujući štete i požare u telegrafskoj mreži i opremi, a nekoliko operatera doživjelo je električne šokove.
Uzrokovao je velike prekide u radu telegrafa u Sjevernoj Americi i Evropi. Nedavna studija koja je analizirala rizike koje bi Karingtonov događaj predstavljao za američku elektroenergetsku mrežu danas utvrdila je da bi 20 do 40 miliona ljudi u toj zemlji moglo biti bez struje do 2 godine, a ukupni ekonomski trošak iznosio bi od 0,6 do 2,6 biliona dolara
